NOVOSTI

Najnovije iz Poliklinike Ribnjak

Znanstvena dostignuća, medicinski savjeti, noviteti iz Poliklinike Ribnjak i više
karpalni-kanal-1200x800.jpg

Kad kažemo karpalni kanal, obično se misli na sindrom karpalnog kanala, odnosno stanje pritiska  medijanog živca djelovanjem mekih tkiva u uskom prostoru. Uslijed pritiska na živac, javljaju se simptomi koji pacijente dovode ortopedu ili plastičnom kirurgu. Čimbenici rizika nastanka sindroma karpalnog kanala su pretilost, traumatska stanja poput prijeloma, prekomjerne kretnje  ručnog zgloba, trudnoća, dijabetes i sl.


bol-u-ramenu-1200x1031.jpg

Rameni zglob je najpomičniji zglob u tijelu. Pomiče ruku naprijed i natrag. Također omogućuje ruci da se kreće kružnim pokretima i da se pomiče prema gore i dalje od tijela. Za pokretljivost ramena, uz cijeli niz ligamenata i mišića, zaslužna je i tzv. rotatorna manšeta koja se sastoji od četiri tetive. Tetive su tkiva koja povezuju mišiće s kostima. Bit će Vam bolno ili teško podići ruku iznad glave ako su tetive ili kosti oko rotatorne manšete oštećene ili natečene. Rame možete ozlijediti obavljajući fizički rad, prilikom sportske aktivnosti ili bilo kojim drugim ponavljajućim pokretima. Određene bolesti i stanja  mogu izazvati bol u ramenu. To uključuje bolesti vratne kralježnice (vrata), nakupljanje kalcifikata, kao i bolesti unutrašnjih organa.


kraljeznica-1200x801.jpg

Razumijevanje kralježnice i načina funkcije može vam pomoći da bolje razumijete probleme koji nastaju starenjem ili ozljedom kralježnice. Kralježnica je vrlo opterećena koštana struktura. Podupire glavu, ramena i gornji dio tijela. Omogućuje vam uspravno kretanje i daje vam fleksibilnost u savijanju i okretanju. Također štiti vašu leđnu moždinu.


bol-u-koljenu-1200x801.jpg

Koljenska bol često je stanje i najčešće povezano sa promjenama koljena uslijed svakodnevnih aktivnosti poput hodanja, sagibanja, stajanja i dizanja. Sportovi koji uključuju skakanje, doskok ili brzo okretanje također imaju veću vjerojatnost da će osjetiti bolove u koljenu uz smanjenu pokretljivost zgloba. No bez obzira je li bol u koljenu uzrokovana starenjem ili ozljedom, to može otežati normalno funkcioniranje i značajno narušiti kvalitetu života.


teniski-lakat-2-1200x1015.jpg

Teniski lakat (bočni epikondilitis) bolno je stanje koje se javlja kada su tetive u vašem laktu preopterećene, i to obično ponavljajućim pokretima zgloba i ruke. Unatoč imenu, sportaši nisu jedini  koji razvijaju teniski lakat. Zanimanja kod kojih jetakođer podložna ovom stanju uključuju vodoinstalatere, slikare, tesare i mesare. Bol kod teniskog lakta javlja se prvenstveno tamo gdje se tetive mišića podlaktice prihvaćaju na epikondil ili koštanu kvrgu lakta. Pokreti lakta postaju bolno ograničeni, kao i stisak šake.


Artboard-14b-4-1200x675.jpg

Glavobolja kao simptom često ima funkciju poruke koju odašilje organizam i koju bismo trebali ozbiljno shvatiti te je zato potrebno razlučiti njene uzroke, ali i moguće posljedice po zdravlje.

Glavobolja je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat. Jedan je od najčešćih simptoma koji nam ukazuje na postojanje bezopasnih stanja koja ne zahtijevaju liječenje pa sve do onih stanja koja mogu biti opasna po život.

Kralježnica predstavlja stup našeg koštano-zglobnog sustava. Omogućuje nam uspravan hod i predstavlja zaštitu vitalnih živčanih struktura koje se nalaze u samoj unutrašnjosti koštanog kanala. Dijelimo je na nekoliko anatomskih regija – vratnu, prsnu, lumbalnu i sakralnu kralježnicu. Sastoji se od 33 – 34 kralješka, međukralježničkih diskova – mekotkivnih struktura koje se nalaze između tijela kralježaka- te mnoštva ligamenata, mišića i živaca. Sama vratna kralježnica sastoji se od 7 kralježaka te ostalih gore navedenih tvorbi. Specifična je po svojoj građi i funkciji te zahtijeva puno poznavanje anatomije, ali i biomehanike navedene regije.

Pronalaženje primarnog uzroka glavobolje izuzetno je važno kako bi i sama terapija bila brza i učinkovita

Ukočen vrat, glavobolja

Glavobolja je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad i vrat te nije pretjerano reći da ne postoji osoba koja je nije iskusila. Jedan je od najčešćih simptoma koji nam ukazuje na postojanje bezopasnih stanja koja ne zahtijevaju liječenje pa sve do onih stanja koja mogu biti opasna po život. Razlikujemo nekoliko tipova glavobolje, ovisno o njihovom nastanku, lokaciji i intenzitetu.

Bolni sindromi vratne kralješnice vrlo su česte i neugodne epizode koje ograničavaju naše svakodnevne aktivnosti. Karakterizira ih:

  • izražena bol vrlo često popraćena ukočenim vratom uz napetost (spazam) okolnih mišićnih struktura
  • glavobolja
  • ponekad su prisutni osjećaji trnjenja (parestezije) ruku.

Postavljanje dijagnoze

Pronalaženje primarnog uzroka bola izuzetno je važno kako bi i sama terapija bila brza i učinkovita. Specijalistički pregled ortopeda primarno uključuje procjenu neurološkog statusa i analizu RTG snimki. Daljnja dijagnostička obrada uključuje i druge metode kao što su magnetska rezonanca (MR), kompjuterizirana tomografija (CT), elektromioneurografija (EMNG), laboratorijske pretrage i druge.

Liječenje bolnog vratnog sindroma

Klasična terapija bolnog vratnog sindroma usmjerena je na smanjenje bola mišićnog spazma i upalne komponente:

  • mirovanjem,
  • korištenjem lijekova (analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi, miorelaksansi),
  • procedurama elektroanalgezije i sl.
  • ponekad je protiv jakih bolova potrebno koristiti Schanzov ovratnik u cilju rasterećenja vrata i samim time smanjenja učestalosti glavobolja.

Ako se radi o tzv. degenerativnim promjenama vratne kralježnice, bol u vratu i glavi postaje dugotrajnija i upornija te može uzrokovati pridružene tegobe živčanih struktura, što zahtijeva posve drugačiji terapijski pristup. Vratobolja mišićnog podrijetla često je prisutna kod pojačanog opterećenja muskulature vrata. Kad je riječ o intenzivnoj sportskoj aktivnosti ili pognutom položaju glave, kao što je slučaj kod mnogih sjedećih aktivnosti, mišići vrata izloženi su prenaprezanju.

>>Pulsirajuća, sijevajuća, duboka, tupa, tišteća, probadajuća, pritiskajuća, žareća… Glavobolja – jedan od najčešćih simptoma, a ujedno i najčešćih razloga odlaska liječniku – može imati različite “karaktere”.<<

Liječenje autolognom kondicioniranom plazmom (engl. PRP)

Protiv bolova vrata mišićne etiologije, uz navedene klasične metode terapije, koristi se i liječenje autolognom kondicioniranom plazmom (engl. PRP). Ova suverena metoda liječenja uključuje regeneraciju, tj. obnavljanje mišićnih niti, smanjenje upale i otekline muskulature korištenjem vlastitog biološkog potencijala organizma. Na taj način, učestalost i intenzitet samih glavobolja osjetno se smanjuju. Specijalist ortoped, nakon detaljnog kliničkog pregleda te pregleda muskulature ultrazvukom, precizno utvrđuje lokaciju bolova, nakon čega slijedi injekcijska terapija pod kontrolom ultrazvuka. Već nakon nekoliko tretmana evidentan je napredak u liječenju, a iz dana u dan pacijent se osjeća sve bolje. Nakon nekoliko tjedana očekuje se potpuni oporavak.

Zaključak

Na kraju možemo reći da većina glavobolja spontano prolazi. Liječenje glavobolje koja u svojoj podlozi ima oštećenje struktura vratne kralježnice u domeni je specijalista ortopeda, vertebrologa, neurologa te fizijatra. Takvo liječenje može biti dugotrajno stoga je nužno postaviti kvalitetan algoritam liječenja. Glavobolja kao simptom, iako najčešće nije uzrokovana bolestima, ima funkciju svojevrsne poruke organizma koju treba ozbiljno shvatiti te razlučiti njene uzroke kao i moguće dalekosežne posljedice na naše zdravlje.


POLICE1-2.jpg

Naš ravnatelj u razgovoru sa Ljubicom Vuko za portal Nismosame.com govorio je o važnosti kretanja.

U nastavku pročitajte članak.

Kada bismo stalno imali na umu koliko je važno kretanje i priča bi o zdravlju u poznijim godinama, pogotovo zdravlju kostiju, mišića i zglobova, u mnogim slučajevima bila veselija.

„Bilo da je riječ o svakodnevnoj aktivnosti, sportskim naporima na rekreativnoj ili profesionalnoj razini, stalna tjelesna aktivnost trebala bi biti neizostavna mjera primarne prevencije zaštite zdravlja. Kako i sam logo ortopedske struke kaže – „Život je kretanje, kretanje je život“, naš organizam jednostavno se mora kretati kako se ne bi narušili biološki procesi u lokomotornom sustavu“, ističe Milan Milošević, dr. med. spec. ortoped i traumatolog, ravnatelj zagrebačke Poliklinike “Ribnjak”.

Dodaje kako je produljenje životnog vijeka, ali i način života modernog čovjeka, doveo do golemog povećanja oboljenja i ozljeda lokomotornog sustava, od promjena na kralježnici, preko ubrzanog “starenja” zglobova kuka i koljena, deformacija stopala, atrofije mišića, do pojave osteoporoze i posljedičnih prijeloma kostiju.

Cijeli je niz razloga zašto je svaka vježba bolja nego pasivnost. Kako navodi dr. Milošević vježbanjem se javlja bolja aerobna izdržljivost, bolja termoregulacija tijela, bolja prehrana i izmjena stanica tkiva, efikasnije otklanjanje metabolita, povećanje mišićne mase i snage, bolja oksigenacija moždanih stanica.

Javljaju se i pozitivne emocionalne i mentalne promjene kao što su dobro raspoloženje, osjećaj korisnosti, optimizam i povećanje kvalitete života. Izravne koristi od redovite tjelesne aktivnosti ogledaju se prije svega na kvalitetnijem i duljem životu, jačim i otpornijim kostima, smanjenju bolova u zglobovima i mišićima, povećanju i održanju pokretljivosti i ravnoteže, smanjenju rizika od prijeloma i sporijem gubitku mišićne mase.

Kako bismo očuvali zdravlje zglobova i ligamenata, važno je i kakvu obuću nosimo. Liječnici napominju kako ta obuća mora biti adekvatna, kako u svakodnevnom radu, tako i pri rekreaciji. Odabir mekanih, amortizirajućih podloga, vrlo je bitan za zglobove donjih ekstremiteta, napose stopala. A kako bi se smanjilo opterećenje na stopalo, kvalitetni ortopedski ulošci mogu znatno pomoći.

Izreka ‘bolje spriječiti nego liječiti’ trebala bi biti vodilja, a životni moto ‘gibanje, gibanje, gibanje’ jer to je najbolji recept za očuvanje zdravlja. Ponekad je teško učiniti prvi korak, a za početak ne bi bilo zgorega krenuti pješice, ako ne cijeli put do posla, barem dio puta, učlaniti se u planinarsko društvo, upisati se u školu trčanja, krenuti na pilates, yogu i druge vrste tjelovježbe. Mogućnosti su brojne. Trebamo samo odlučiti i krenuti.


artroskopija-gleznja-grafika-1-1200x714.png

Odgovore na nekoliko vaših pitanja vezanih uz ortopediju potražili smo kod liječnika specijalista iz ovog područja.

Razgovarala: Martina Požgaj

Rekreativno se bavim sportom već nekoliko godina i imam problema sa spuštenim stopalima. Često osjećam bol u petama, pa me zanima je li neugoda uzrokovana upravo deformitetom tabana i što mi savjetujete? Postoji li nešto što bi mi makar olakšalo bolove?

Tegobe koje navodite s boli u petama vezane su uz upalu opne (fascije) koja je smještena na tabanu. Često je to stanje popratna pojava spuštenih stopala s obzirom da promijenjena statika stopala dovodi do neravnomjernog opterećenja istog! Uz kvalitetne ortopedske uloške, fizikalne procedure za petu, poput primjene lasera ili ultrazvuka, dovode do povlačenja simptoma. U svakom slučaju, javite se ortopedu koji će vam nakon pregleda znati propisati konkretnu metodu liječenja.

 

Nedavno sam čula za metodu biološkog liječenja oštećenja hrskavice, od čega i sama patim, pa me zanima o kakvoj se terapiji zapravo radi i kako ona može pomoći?

Vjerojatno ste čuli o liječenju tzv. autolognim kondicioniranim serumom (engl. PRP). To je biološko liječenje koje koristi vlastitu krv, odnosno plazmu, dobivenu postupkom centrifugiranja, i tako obogaćenu trombocitima! Aplikacija takve plazme potiče regeneraciju (obnovu) mekih tkiva, mišića, tetiva, ligamenata i sl. Kada je u pitanju hrskavica, rezultati liječenja su ohrabrujući za određenu vrstu oštećenja iste!

Imam 27 godina i svako jutro budim se s bolovima u lumbalnom predjelu, koji se nerijetko jave i u gornjem dijelu kralježnice. Imam dijagnosticiran blaži oblik kifoze i lordoze, ali i skolioze (u obliku slova s). Što bih mogla napraviti da ublažim bol?

Sudeći po navedenom, najviše bi vam pomogla kvalitetna fizikalna terapija u vidu jačanja leđne muskulature, što je prvi korak u liječenju ovog problema. Plivanje, pogotovo dolaskom ljeta, svakako doprinosi poboljšanju statusa mišićnog sustava, te, ako imate priliku, savjetujem da što više plivate. Primjena autologne kondicionirane plazme kompatibilna je s klasičnim metodama fizikalne terapije. Ako i nakon provedene fizikalne terapije imate tegobe, potrebno je javiti se ortopedu!

Moja dvoipolgodišnja kćer, još otkako je prohodala, hoda na prstima umjesto cijelim stopalom. Nijedno od moje djece nije to radilo, pa se pomalo brinem. Je li moja briga opravdana i što mogu učiniti?

U velikoj većini slučajeva, nema razloga za brigu! Djeca do određene dobi često hodaju „na prstima“. Ubrzo slijedi obrazac hoda koji je prisutan i kod odraslih. Ako navedeni hod djeteta potraje, svakako bi trebalo obaviti pregled ortopeda!

Tijekom radnog dana zbog prirode posla sve vrijeme stojim i primijetila sam da mi pucaju kapilare s unutrašnje strane gležnjeva, a često mi i otiču zglobovi. Jesu li simptomi povezani s nekim reumatskim oboljenjem?

Sudeći po navedenom, ne radi se o reumatskom oboljenju! Zbog tegoba s kapilarama potrebno je potražiti savjet specijalista vaskularnog kirurga. S ortopedske strane, ultrazvuk gležnja je vrlo korisna metoda u evaluaciji stanja mekih tkiva. Moguće je utvrditi uzrok oticanja na potpuno bezbolan i neškodljiv način! Najprije obavite pregled kod liječnika opće prakse, koji će vas kasnije usmjeriti na reumatologa ili imunologa.

Milan Milošević, dr. med.;

Objavljeno u časopisu Ljepota&Zdravlje, Lipnja, 2014.


SPU3-1200x800.jpg

ACP – AUTOLOGNA KONDICIONIRANA PLAZMA

U veljači 2014. godine odrađivao sam trening dionica i pred kraj treninga , mislim na pretposljednjoj dionici od 120 metara, osjetio sam popriličnu bol u listu desne noge. Odmah sam stao i prekinuo trening jer je bol bila dosta oštra. Čim sam došao kući, ledio sam mišić jer sam već, nažalost, imao sličnih iskustava s puknućima vlakana mišića nogu. Slijedeći dan sam otišao i do fizioterapeuta, te sam i kod njega odradio par masaža da ozlijeđeni dio prokrvimo. Moram napomenuti da i nakon par dana od ozlijede nisam imao podlijeve, hematom niti je mišić bio natečen, te sam smatrao da su samo popucala malo vlakna te da će to masažom, ledom i odmorom za nekakvo normalno vrijeme proći.

Nakon tri tjedna odmora počeo opet sam lagano trčati. I nisam imao nikakvih problema dok god sam lagano trčkarao. I tada sam bio uvjeren da je ozljeda stvar prošlosti te sam ponovo počeo s treningom jačeg inteziteta. Ali čim je intezitet treniga bio jači, započeli bi i bolovi u listu slični grčevima. Tada sam odlučio da ipak odem kod doktora i da ga zatražim uputnicu za ultrazvuk i pregled kod fizijatra. Ali kako naše bolnice i naruđbe ne idu baš prebrzo, odlučio sam otići u privatnu Polikliniku kod poznatog doktora, naravno po preporuci ljudi kojima je pomogao.

Na prvom pregledu me doktor pregledao, napravio ultrazvuk te otkrio da imam rupturu od 3.5×0.5 centimetara. Rekao mi je da se to može riješiti konvencionalnim medotama tj. fizikalnom terapijom ali da tada ostaje ožiljak na mišiću, tkivo nije iste elastičnosti kao ostatak mišića, te da može opet dolaziti do pucanja mišića na istom mjestu i da će opravak trajati mjesecima.

Spomenuo je i da postoji druga vrsta terapije koja se zove AUTOLOGNA KONDICIONIRANA PLAZMA (ACP) koja se ne koristi u našim bolnicama, a s kojom mi garantira oporavak u tri tjedna.

Terapija se sastoji od dolaska svakih 5-7 dana u Polikliniku, gdje medicinska sestra izvadi dvije ampule krvi ta se krv stavlja u centrifugu te se krvna plazma pod ultrazvukom injektira u ozlijeđeni mišić. Pošto mi je brzina oporavka bila jako važna, pristao sam na tu metodu liječenja.

Svakih 5 dana dolazio sam u Polikliniku na vađenje krvi i injekcije. Naravno, prije svakog injektiranja plazme doktor mi je napravio ultrazvuk da vidimo koliko brzo ruptura zacjeljuje. I nakon 5 injekcije, odnosno nekih 20-tak dana rupture u mom listu više nije bilo te sam opet počeo s laganim treninzima.

Intezitet treninga sam postepeno pojačavao te sada nemam baš nikakvih problema sa listom desne noge i preporučio bih svakome tko ima sličnih ili nekakvih problema, da iskoristi mogučnost da svoje tijelo zaliječi svojim stanicama.

Autor: Danijel Marijan, nogometni sudac

Članak objavljen na Atletskoj školi, 01.12.2014.

 




Ukratko


Poliklinika Ribnjak jedinstvena je ustanova na području Republike Hrvatske. Objedinjuje različite grane medicine, a sve kako bi ostala vjerna svom sloganu “Zdravlje i Ljepota. Zajedno”. Ortopedija, napredna sportska dijagnostika, funkcionalna i kineziološka rehabilitacija, estetska kirurgija i tretmani, usluge su koje pružamo svakodnevno, stručno i u skladu s najnovijim profesionalnim standardima.




Newsletter


Prijavite se za newsletter Poliklinike Ribnjak i primajte pogodnosti i novosti izravno u svoj inbox.


Don’t miss out!
Invalid email address

Poliklinika Ribnjak 2021. All rights reserved.