ORTOPEDIJA

Razvojno oštećenje kuka

Kada dovesti novorođenče na pregled?
DIJAGNOSTIKA PRIROĐENIH BOLESTI KUKOVA

Prirođena oštećenja kukova

Tijekom trudnoće, ali i samog poroda, bebini su kukovi pod velikim opterećenjem. Ono nekad rezultira poremećajima i bolestima kukova čije je rano otkrivanje ključ uspješnog liječenja.

Po izboru hrvatskih pacijenata

Najdoktori 6 godina zaredom!


Prepoznata kvaliteta i pouzdanost usluge već šestu godinu zaredom. Brinemo za Vas i Vaše zdravlje na najbolji mogući način. Uvjerite se sami!



Razvojno iščašenje kuka spada u skupinu poremećaja kuka čije je rano prepoznavanje i dijagnosticiranje od esencijalnog značaja u uspješnom liječenju samog poremećaja. Ukoliko se liječenje provede na vrijeme i ukoliko ono bude adekvatno odrađeno, tada ne postoji opasnost od dugoročnih posljedica po Vaše dijete. Upoznajmo se s temeljnim značajkama ovog stanja 



Razvojno iščašenje kuka, nekad poznato i kao prirođeno iščašenje kuka, a u nekim literaturama i kao luksiransubluksirandisplastičan, labav i nestabilan kuk, medicinsko je stanje poznato još od antičkih vremena. Često ga se identificiralo kao kongenitalni poremećaj, što u suštini nije točno, budući da se pojam kongenitalni poremećaj odnosi na sve poremećaje s kojima se čovjek rodi i živi s njima od prvog dana svog života, dok se u ovom slučaju radi o stanje koje čovjek može razviti u tijeku vlastitog rasta i razvoja u najranijim dijelovima svog života. To ne znači da se određen postotak novorođenčadi neće roditi s ovim stanjem, ali valja naglasiti da će veliki broj dojenčadi zbog određenih predisponirajućih faktora, koje ćemo navesti kasnije u tekstu, razviti simptome kasnije u životu. Iz tog razloga, od najvećeg je značaja za pravilan rast i razvoj Vašeg djeteta na vrijeme prepoznati faktore koji mogu dovesti do nastanka stanja, kao i prepoznati samo stanje, ako je ono već prisutno.  

Razvojno iščašenje kuka definiramo kao skupinu poremećaja čija je zajednička osobina da u konačnici rezultiraju narušavanjem kontinuiteta i funkcionalnosti zgloba kuka. Narušavanje se može očitovati kao jednostavna labavost kuka u novorođenčadi, ali i kao potpuno iščašenje glave bedrene kosti u trogodišnjeg djeteta. Stanje je nešto češće u slavenskoj populaciji, kojoj pripadamo i mi, te mu pojavnost iznosi otprilike između dva i četiri slučaja na sto živorođene djece. Ovim stanjem češće su pogođene djevojčice (6x češće), a u 40% slučajeva poremećaj se očituje obostrano. Jedan od najproučavanijih i najčešćih faktora rizika za razvoj razvojnog iščašenja kuka jest porođaj na zadak. Čak u 30% svih slučajeva razvojnog iščašenja kuka u korelaciju možemo dovesti nastanak poremećaja i činjenicu da je dijete rođeno na zadak.    

 



Mehanički pritisak na kukove pri porođaju u zadak, gdje se kukovi nalaze u maksimalnoj fleksiji (maksimalno su savijeni), a koljena u maksimalnoj ekstenziji (maksimalno su ispružena), uzrokuje stres na dvozglobne mišiće natkoljenice te predstavlja ponajveći predisponirajući faktor za razvojno iščašenje kuka u dojenačkoj ili u ranoj dječjoj dobi.  

Faktor rizika postoji i za prvorođenu djecu, budući da majčina maternica u određenom broju slučajeva nije dovoljno raširena, zbog čega postoji mehanički pritisak na kukove u fetusa. Slična se priča ponavlja i u trudnica u kojih iz nekog razloga postoji manjak amnionske tekućine (plodna voda). Majke sa snažnijim mišićima trbušnog zida također su faktor rizika za svoju djecu u kontekstu razvojnog iščašenja kuka.  



Na gornjoj slici nalazi se usporedba različitih stupnjeva iščašenja kuka. Kod displastičnog kuka ne mora biti prisutna i dislokacija, ali potencijal za njenu pojavu je visok. Kod subluksiranog zgloba zglobna tijela se ne nalaze u stanju adekvatne interakcije, ali još uvijek postoji kontakt između njih. U najtežem stupnju poremećaja, javlja se potpuna dislokacija, odnosno iščašenje u zglobu kuka, gdje acetabulum zdjelične kosti i glava bedrene kosti u potpunosti gube kontakt.  

U slučaju kontinuiranog pritiska na kukove zbog nekog od navedenih faktora ili zbog prirođene labavosti, bilo nekog od triju ligamenata koji drže glavu bedrene kosti u fiziološkom položaju, bilo nekog od mišića zgloba kuka, ili jednostavno manjkavosti u građi vezivnog tkiva zgloba, stvaraju se uvjeti za razvojno iščašenje kuka. U takvim situacijama, glava bedrene kosti veći dio vremena biva iščašena, odnosno nalazi se izvan zgloba, a paralelno s time u acetabulumu (zglobna ploha na zdjeličnoj kosti) dolazi do bujanja fibrohrskavičnog i hrskavičnog tkiva. Bujanje tog tkiva remeti odnose proporcionalnosti u zglobu, odnosno acetabulum postaje premali u odnosu na glavu bedrene kosti s kojom tvori zglob kuka. Budući da je ravnoteža u zglobu kuka izuzetno krhka, čak i najmanja nesavršenost dovest će do nekog oblika ovog poremećaja.  



Gornja slika vjerni je prikaz anatomije zdravog zgloba kuka. Labrumligamentum teres i ligamentum transversum acetabuli osobito su bitne strukture u kontekstu razvojnog iščašenja kuka. U uvjetima u kojima je kontakt između zglobnih tijela minimalan ili nepostojeći duži period vremena (kao, primjerice, pri porodu na zadak, gdje su kukovi maksimalno savijeni (flektirani), a koljena maksimalno ispružena (ekstendirana)), dolazi do bujanja navedenih tkiva, što za posljedicu ima neproporcionalan razvoj zglobne plohe zdjelice i glave bedrene kosti. Takav, neproporcionalan razvoj dvaju zglobnih tijela, dovest će do značajne razlike u njihovoj veličini i obliku, čime su stvoreni svi uvjeti za razvojno iščašenje kuka. 



Iliofemoralniishiofemoralni i pubofemoralni ligament održavaju stabilnost u zglobu kuka. Dugotrajno zadržavanje neprirodnog položaja, poput maksimalne fleksije u kuku, dovest će do rastezanja (distenzije) tih ligamenata i manjkavosti u njihovoj strukturi, a samim time i do nestabilnosti u zglobu kuka, koja također može dovesti do njegova iščašenja.  

 Simptomi generalno ovise o dobi djeteta.  Novorođenčad i dojenčad mogu biti u potpunosti bez simptoma, a ukoliko oni postoje, najčešće uključuju noge nejednake dužine i asimetriju tjelesnih nabora (kožni nabor na jednoj strani položen je na višem ili nižem položaju u odnosu na identičan kožni nabor na suprotnoj strani). Djeca s razvojnim poremećajem kuka kasno i teško nauče hodati, a pri samom hodu su nesigurna i vrlo se brzo umaraju. Roditelji, osobito majke, često uoče da dijete hoda štedeći jednu nogu. U starijoj dobi, djeca se ponekad tuže na bolove u predjelu koljena. Moguće je napipati glavicu bedrene kosti u projekciji neposredno uz femoralnu arteriju. U velikom broju slučajeva može se osjetiti i čuti “škripanje” u zglobu. Na samom djetetu primjetna je asimetrija u području gluteusa, pri čemu je jedna strana stražnjice položena niže u odnosu na drugu, a zamjetno je i skraćenje bolesne noge.    

Od najvećeg je značaja za dobrobit i zdravlje Vašeg djeteta napraviti klinički i ultrazvučni pregled kukova, bez obzira na to postoje li simptomi ili ne, jer, kako smo već spomenuli ranije, moguće je da dojenče nema  simptome, a da boluje od ovog poremećaja. Svako suvišno čekanje i odlaganje preventivnog pregleda može rezultirati promašivanjem onog vremena u rastu i razvoju djeteta u kojemu je plastična i regenerativna sposobnost tkiva najaktivnija.  

Dijagnoza se postavlja na temelju nekoliko različitih parametara, ali u dojenačkoj dobi najvažniji su klinički pregled kao temelj za osnovanu sumnju i ultrazvučni pregled kao sredstvo definitivne potvrde dijagnoze. Klinički pregled sastoji se od vizualne inspekcije (liječnik traži bilo kakav oblik asimetrije između dva kuka), palpacije (liječnik opipavanjem zgloba ispituje postojanje eventualnih deformiteta) te provođenja kliničkih testova, od kojih su daleko najpouzdaniji i za postavljanje dijagnoze najvažniji Barlov-Palmenov test i Ortolanijev test (slika dolje).



Barlow/Palmenov i Ortolanijev manevar osnovne su metode kliničkog dokazivanja razvojnog iščašenja kuka. Izvode se uvijek po navedenom redosljedu (Barlow/Palmenov pa Ortolanijev) manevar. Barlow/Palmenov manevar sastoji se od addukcije u zglobu kuka (testirana noga se približava središnjoj liniji) uz savijeno koljeno, nakon čega ispitivač pritisne koljeno, gurajući ga prema dolje. U slučaju malformacije kuka iz spektra razvojnog iščašenja, doći će do “škljocaja” te će se kuk dislocirati. Nakon toga, izvodi se Ortolanijev manevar, gdje se radi suprotna kretnja, dakle abdukcija (testirana noga odmiče se od središnje linije) i potiskivanje koljena prema naprijed (prema ispitivaču). To će rezultirati drugim “škljocajem”, odnosno zvukom po kojemu znamo da se kuk vratio na svoje mjesto.  

 Dijagnostika putem ultrazvuka drži krucijalnu ulogu u ranom otkrivanju razvojnih poremećaja kuka, ali i praćenju napretka postignutog liječenjem tih poremećaja, osobito u prvoj godini života. Upotreba rendgena u dijagnostici ovih poremećaja nije česta, budući da u dojenčadi koštano tkivo nije formirano i mineralizirano kao u odraslog čovjeka, stoga je prikaz nepouzdan i kao takav insignifikantan u dijagnostici. Međutim, starenjem djeteta i okoštavanjem hrskavičnog tkiva, RTG dijagnostika postaje sve pouzdanija i zamijenjuje ultrazvučnu dijagnostiku.  

Budući da u određenom broju slučajeva klinički pregled može biti negativan, ultrazvuk ostaje metoda zlatnog standarda u dijagnostici razvojnog iščašenja kuka u prvoj godini života. 



Liječenje uključuje konzervativne i kirurške postupke. Prije samog početka liječenja važno je jasno razlikovati kukove koji kasne s razvojem i jednostavno su nezreli te kukove sa stvarnom razvojnom patologijom. Naglasak u liječenju razvojnog iščašenja kuka stavlja se na njegovo što ranije otkrivanje i liječenje. U djece starije od tri tjedna kod kojih je postavljena klinička sumnja na razvojno iščašenje kuka, a zatim je isti dokazan i ultrazvukom, potrebno je započeti s liječenjem.  

U liječenju razvojnog iščašenja kuka najčešće se primjenjuju ortoze. U prošlosti su u primjeni cirkulirale ortoze različitih oblika i veličina, a u posljednja dva desetljeća gotovo isključivo koriste se Pavlikovi remenčići (slika niže). Pavlikovi remenčići spadaju u skupinu dinamičkih ortoza, što znači da je pokret u ortozom imobiliziranom zglobu moguć, ali uz ograničen opseg pokreta. Ortoza, kada je pravilno postavljena, drži kukove u fleksiji između 90 i 110° te u umjerenoj abdukciji do 60° (ne više od toga). Na taj način će glava bedrene kosti, tijekom vremena, sjesti na svoje mjesto u čašici zdjelične kosti.  



U konzervativnom liječenju razvojnog iščašenja kuka osobito je važno naglasiti dvije stvari – redovite kontrole i suradljivost roditelja. Kontrole se provode ultrazvučno svakih tjedan do dva sve do normalizacije nalaza, a po potrebi se može i korigirati položaj ortoze. Ultrazvučni nalaz obično se normalizira nošenjem pravilno postavljene ortoze u trajanju od oko 8 do 12 tjedana.   

U djece starije od šest mjeseci ne provodi se liječenje Pavlikovim remenčićima, već se u liječenju mogu primjenjivati kirurške metode poput perkutane trakcije i repozicije kuka te imobilizacija sadrenim povojima u trajanju od osam do devet tjedana. Što je duže vremena prošlo od rođenja do otkrivanja razvojnog poremećaja kuka, to su potencijalna oštećenja glave bedrene kosti i čašice zdjelične kosti, kao i okolnog masnog tkiva, veće.  

Suradljivost roditelja potencijalno je najvažniji parametar uspješnog liječenja razvojnog iščašenja kuka. Važno je u potpunosti pratiti upute ortopeda i dovoditi dijete na redovite kontrole, kako bi se izbjegle potencijalne posljedice po djetetovo buduće zdravlje. Naši liječnici u potpunosti će vas educirati o rukovanju ortozom i životu djeteta u vrijeme njenog nošenja. Neka istraživanja pokazala su da je čak oko 25% neuspješnih ishoda liječenja posljedica nepridržavanja uputa roditelja djeteta, stoga je od najvećeg značenja za interes Vašeg djeteta Vaša potpuna koncentracija i pridržavanje uputa koje ćete dobiti od liječnika. 




Ukratko


Poliklinika Ribnjak jedinstvena je ustanova na području Republike Hrvatske. Objedinjuje različite grane medicine, a sve kako bi ostala vjerna svom sloganu “Zdravlje i Ljepota. Zajedno”. Ortopedija, napredna sportska dijagnostika, funkcionalna i kineziološka rehabilitacija, estetska kirurgija i tretmani, usluge su koje pružamo svakodnevno, stručno i u skladu s najnovijim profesionalnim standardima.




Newsletter


Prijavite se za newsletter Poliklinike Ribnjak i primajte pogodnosti i novosti izravno u svoj inbox.


Don’t miss out!
Invalid email address

Poliklinika Ribnjak 2021. All rights reserved.