PLASMAGE®

KSANTOMI

Xanthelasma palpebrarum, stručni naziv, najčešći je oblik ksantoma. Radi se o žućkastim, mekanim tvorbama, s različitim oblikom i dimenzijom, uglavnom se nalaze u srednjem kutu kapka te sadrže kolesterol. Lezije su u početku smještene u srednjem dijelu kapka i postupno se proširuju na cijelu periorbitalnu regiju u naprednim oblicima.

BORE

Prvi znak koji nam najavljuje neizbježnu estetizaciju. Najčešće, bore se pojavljuju kako starimo. Prve bore koje se pojavljuju na našem licu obično se javljaju kao posljedica izraza lica. Nedostatak sunca, pušenje, dehidracija, neki lijekovi, kao i niz drugih čimbenika također utječu na razvoj bora. Bore su neizbježni dio procesa prirodnog starenja. Kako starimo, koža postaje tanja, suha i manje elastična. Sposobnost naše kože da se zaštitimo od oštećenja također se smanjuje kako starimo. Naposljetku, na koži se pojavljuju bore, nabori i linije. Osim gore spomenutih čimbenika, genetska predispozicija također utječe i na to kada i kako se počinju javljati bore.

Većina bora obično se pojavljuju u dijelovima tijela koji primaju najviše izloženosti suncu, uključujući:

• Leđa
• Ruke
• Lice
• Vrat
• Podlaktica

AKNE

Akne su najčešći kožni poremećaj koji narušava estetiku naše kože. Procjenjuje se da je prevalencija oko 85-100% kod dječaka u dobi od 16 do 17 godina i 83 do 85% kod djevojčica iste dobi. Ovaj zajednički kožni poremećaj može uzrokovati trajne ožiljke, što može dovesti do teških posljedica u razvoju psihologije i osobnosti. Tretman akni zahtijeva ozbiljan pristup zbog prirode stanja.

LENTIGO

Lentigo je mala, oštro ograničena, žuta pjega, okružena normalnom kožom. Prisutan je promjenjiv broj melanocita; ti melanociti mogu biti povećani u broju, ali se ne spajaju. Pigmentacija može biti homogena ili raznolika, s bojom u rasponu od smeđe do crne boje. Postoje više kliničkih i etioloških vrsta lentiga. Razlikovanje lentiga od drugih melanocitnih lezija (npr. Melanocitni nevi i melanom) i njegova uloga kao indikatora ultraljubičastog oštećenja i sistemskih sindroma, je od velikog značaja.

HIPERTROFIČNI OŽILJCI

Hipertrofični ožiljci narušavaju izgled naše kože. Takvi ožiljci karakterizirani su prekomjernim taloženjem kolagena u dermisu i potkožnom tkivu nakon traumatskih ili kirurških ozljeda. Razlikujemo i keloide, posebnu vrstu ožiljka koji se proteže izvan mjesta inicijalne ozljede kože. Nastaju zbog nekontroliranog rasta vezivnog tkiva. Mogu se razviti bilo gdje na koži i zahtijevaju posebnu vrstu tretmana.

KOŽNI FIBROMI I BRADAVICE

Kožni fibrom (privjesak ili bradavica) je izraslina na koži koja izgleda kao mekani čvor na peteljci, iznad razine kože. Fibrom se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, iako su najčešća mjesta područja na kojima su prisutni nabori kože (kapci, vrat, pazusi, prepone, gornji dio prsa). Ove izrasline su po karakteristikama potpuno dobroćudne i obično su asimptomatske, osim ako nisu traumatizirane (oštećeni). Nema poznatih uzroka, međutim, čini se da iritacija zbog trljanja u kožnim nabora stimulira rast. Najčešće se javljaju u srednjoj dobi. Razvijaju se i kod muškaraca i kod žena.

VIRUSNE BRADAVICE

Stručni termin Verruca Vulgaris – boje kože, čvrsta papula ili kvržica nastala zbog infekcije epidermalnih stanica humanim papilomavirusom (HPV). Najčešće su lokalizirane na mjestima pritiska na kožu kao što su prsti, laktovi, koljena ili tabani. Izgledaju kao oštro ograničeni čvorovi čija je površina gruba, mogu biti pravilnog, okruglog ili nepravilnog oblika. Različite su boje, žute, svijetlosive, smeđe ili sivocrne. Veličina varira od nekoliko milimetara do otprilike 1 centimetar.